Tehnička podrška udrugama u programu "Šalter"

• Koja je oprema dostupna za korištenje u sklopu programa Šalter?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Uz prethodnu najavu, organizacije civilnog društva i aktivni pojedinci mogu za potrebe provedbe radionica, treninga, sastanaka ili projektnih aktivnosti koristiti računalo, prijenosno računalo, pisač ili fotokopirni aparat (do 50 listova tjedno po udruzi / inicijativi), grafoskop i slično. Također, uz prethodnu najavu, udrugama omogućavamo korištenje Interneta. Pri korištenju računala podaci se trebaju spremati isključivo na neki od prijenosnih medija (CD ili USB stick).
  
• Koje se prostorije mogu besplatno koristiti u sklopu programa Šalter?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Uredi programa Šalter nalaze se u Osijeku, Vukovaru i Belom Manastiru, a besplatno ih ustupljujemo organizacijama civilnog društva i aktivnim pojedincima na nekoliko sati dnevno prema prethodnom dogovoru. Ukoliko želite koristiti prostor za sastanke, treninge ili druge kratkoročne događaje u Osijeku, javite nam se osobno u Volonterski centar, Jegerova 12, Osijek, na telefon 031 211 306 ili e-mailom na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
  Ukoliko želite koristiti prostor u Vukovaru, javite nam se osobno u PRONI Centar Vukovar, 204. vukovarske brigade 43, Vukovar, ili u PRONI Centar Osijek, Štalište P.Preradovića 7, na telefone 032 450 106 ili 031 207 426, ili e-mailom na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
  Ukoliko želite koristiti prostor u Belom Manastiru, javite nam se osobno u P.G.D.I., J. Antala 3, Beli Manastir, na telefon 031 702 088 ili e-mailom na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
  
• Na koji se način koriste usluge knjižnice? Koje su knjige dostupne?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Knjižnica programa Šalter raspolaže s oko 400 različitih naslova iz različitih područja djelovanja organizacija civilnog društva na hrvatskom i engleskom jeziku. Knjige se mogu posuditi i zadržati najviše dva tjedna. Uskoro će na stranicama porgrama Šalter biti dostupna on-line knjižnica. Dio knjižnice sastoji se od sljedećih naslova:
  
  
  LITERATURA NA HRVATSKOM JEZIKU
  
  •    Kultura obrazovanja, Jerome Bruner, Educa 2000.
  •    Metode poučavanja i učenja, Ewald Terhart, Educa 2001.
  •    Moralna izobrazba danas, Louis Legrand, educa 2001.
  •    Teorije škole, Klaus-Jürgen Tillmann, Educa 1994.
  •    Odgoj za budućnost, Edgar Morin, Educa 2002.
  •    Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Antonio Perotti, Educa 1995.
  •    Temeljna nastavna umijeća, Chris Kyriacou, Educa 2001.
  •    Super nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Eric Jensen, Educa 2003.
  •    Didaktičke teorije, grupa autora, Educa 1994.
  •    Uspješno učenje i poučavanje, uredio Charles Desforges, Educa 2001.
  •    Didaktika, Hilber Meyer, Educa 2002.
  •    Metodologija istraživanja u socijalnom radu, Aleksandar Halmi, Alinea 2001.
  •    Metode poučavanja i učenja, Ewald Terhart, Educa 2001.
  •    Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima, Aleksandar Halmi, Pravni fakultet u Zagrebu1996.
  •    Analiza sebstva, Heinz Kohut, Naprijed 1990.
  •    Problemi mladih Slavonije i Baranje, grupa autora, Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2004.
  •    Zajedno jači, grupa autora, PRONI Centar za socijalno podučavanje 2002.
  •    Interpersonalna komunikacija, Kathleen K. Reardon, Alinea Zagreb, 2000.
  •    Odgoj za razvoj, Renata Miljević – Riđički i Dubravka Maleš, Alinea Zagreb, 2001.
  •    Savjetovanje – nedirektivni pristup, Josip Janković, Alinea Zagreb 1997.
  •    Komuniciranje s djecom, Naomi Richman, Izdavačka kuća  «Dobrobit»; u originalu: «Save the children»
  •    Kako osobu čitati poput knjige, G. Niernberg, H. Calero, Fireside Books, 1986.
  •    Kako međusobno razgovaramo, knjige 1, 2 i 3, Friedemann Schulz von Thurn, Erudita 2002.
  •    Korijeni našega “Ja”, Robert Ornstein, Educa 2001.
  •    Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija, Peter Salovey i David J. Sluyter, Educa 1999.
  •    Odgoj za razvoj, Renata Miljević – Riđički i Dubravka Maleš,
  •    Kako uspješno učiti u timu, Heinz Klippert, Educa 2001.
  •    Kultura, etničnost, identitet, Jadranka Čačić – Kumpes, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesneski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo 1999.
  •    Kako uspješno voditi ljude, Robert E. Wubbolding, Alineja 1998.
  •    Milivoj Gabelica, Obiteljski Centar, Pedagoška Biblioteka, 1995.
  •    Kako zaštititi svoje dijete od ovisnosti, Jospi Hudek i Ivan de Zaan, Temposhop, Pedagoska Biblioteka, 1995.
  •    Između djetinjstva i zrelosti, Dubravka Maleš, Obiteljski Centar, Pedagoška Biblioteka, 1995.
  •    Vidiš li što i ja?, selected by Danny Hearty for Internationa Red Cross, 1994.
  •    Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih, Josip Janković i Josipa Bašić
  •    Realitetna terapija u radu s djecom, Robert E. Wubbolding, Alineja, 1999.
  •    Razgovori sa zrcalom, Dubravka Miljković i Majda Rijavec, Zrno Soli, 2001.
  •    Roditeljstvo se može učiti, Igor Longo, Alinea, 2001.
  •    Moje se dijete mijenja- u čemu je problem, Kocijan i Hercigonja
  •    Drama djetinjstva, Alice Miller, Educa 1995.
  •    Agresivnost u dječjem vrtiću, Gabriele Haug-Schnabel, Educa 1997.
  •    Fenomen maltretiranja djece, Vesna Bilić i Jasminka Zloković, Naklada Ljevak 2004.
  •    Dar disleksije, Ronald D. Davis i Eldon M. Braun, Alinea 2001.
  •    Djeca s teškoćama u učenju, Ines Galić-Jušić, Ostvarenje 2004.
  •    Učenje bez straha, Hans Schachl, Educa 1999.
  •    Djeca s posebnim potrebama, Marjorie J. Kostelnik, Esther Onaga, Barbara Rohde, Alice Whiren, Educa 2004.
  •    Sukob ili suradnja, Josip Janković
  •    Igranje vatrom, Fine i Macbeth
  •    U pravu si, Beogradski centar za ljudska prava, 1999.
  •    Prava djeteta svaki dan, Vesna Buljubašić-Kuzmanović, Nansen dijalog centar Osijek, 2002.
  •    Kako uspješno voditi ljude, Robert E. Wubbolding, Alineja, Zagreb, 1998.
  •    Kako registrirati udrugu u Republici Hrvatskoj, Mladen Ivanović, B.a.B.e. Zagreb, 2002.
  •    Vodič kroz međusektorsku suradnju, Sonja Vuković, IBL, 2001.
  •    Menedžerske vještine 1, Majda Rijavec i Dubravka Miljković, Obelisk Edicija, 1999.
  •    Menedžerske vještine 2, Majda Rijavec i Dubravka Miljković, Obelisk Edicija, 2001.  
  •    Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Vladimir Mužić, Educa 2004.
  •    Problemi mladih Slavonije i Baranje, Ladislav Bognar, Marianne Hugo, Charlote Jerkelund, Emerik Munjiza, Anđelka Peko, Irena Vodopija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Visoka učiteljska škola u Osijeku, 2004.
  •    Problemi mladih Slavonije i Baranje, grupa autora, Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2004.
  •    Metodologija istraživanja u socijalnom radu, Aleksandar Halmi, Alinea 2001.
  •    Metode poučavanja i učenja, Ewald Terhart, Educa 2001.
  •    Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima, Aleksandar Halmi, Pravni fakultet u Zagrebu1996.
  •    Kako uspješno učiti u timu, Heinz Klippert, Educa 2001.
  •    Kultura, etničnost, identitet, Jadranka Čačić – Kumpes, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesneski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo 1999.
  •    Kako uspješno voditi ljude, Robert E. Wubbolding, Alineja 1998.
  •    Novine, Stjepan Malović, Sveučilišna knjižara 2003.
  •    Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Vesna Lamza-Posavec, Alineja 1995.
  •    Javno zagovaranje: žene za društvene promjene u zemljama slijednicama bivše Jugoslavije, Miriam Kervatin i suradnici, X-Press 1998.
  •    Super nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Eric Jensen, Educa 2003.
  •    Didaktika, Hilber Meyer, Educa 2002.
  •    Metode poučavanja i učenja, Ewald Terhart, Educa 2001.
  •    Edukacijom do zdravlja, Forum za slobodu odgoja 2001.
  •    Prehrana i vaše zdravlje, Forum za slobodu odgoja 2001.
  •    Prevencija pušenja, Forum za slobodu odgoja, 2001.
  •    Alkohol i ostale droge, Forum za slobodu odgoja, 2001.
  •    AIDS, Forum za slobodu odgoja 2001.
  •    Uvod u ljudsku seksualnost, Forum za slobodu odgoja 2001.
  •    Prevencija od HIV/AIDS-a u školama, Inon I. Schenker i Jenny M. Nyirenda, Educa 2003.
  •    Seksualno zlostavljanje djece u Europi, uredile Corinne May-Chahal i Maria Herczog, Ibis grafika 2004.
  •    Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Vladimir Mužić, Educa 2004.
  •    Problemi mladih Slavonije i Baranje, Ladislav Bognar, Marianne Hugo, Charlote Jerkelund, Emerik Munjiza, Anđelka Peko, Irena Vodopija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Visoka učiteljska škola u Osijeku, 2004.
  
  
  LITERATURA NA ENGLESKOM JEZIKU
  
  
  •    Creators not Consumers,  Mark Smith, Youth Cubs UK – Publications 1983.
  •    Informal Education, Tony Jeffs and Mark Smith, Education Now Books, with YMCA George Williams College, 1996.
  •    Youth policy in the 1990's, John C. Coleman and Chris Warren – Adamson, Routledge, 1992.
  •    Youth work – a model for effective practice, group of authors, Department of Education Northern Ireland,2003.
  •    The art of youth work, Kerry Young, Russell House Publishing, 1999.
  •    Sociology – new directions, Michael Haralambos, Causeway Books, 1995.
  •    Youth worker's handbook - Training for Transformation – A handbook for community workers, Anne Hope and Sally Timmel, Intermediate technology Publications, 1999.
  •    Benefits of the youth service, iskustvena studija, grupa autora, 1998., Youth council for NI
  •    Face to face – practitioner’s manual on personal development work with young people in NI, Lorna Duke, Diarmuid Kearney, Paula Keenan i Brendan Nellis, Save the children 1991.
  •    Yes me – self development program for peer educators, Marilyn Harvey i Gillian Smith,  Youth clubs, UK 1996.
  •    Young People as Researchers, Learning Recourse Pack, Save The Children, 2000.
  •    Involving young researchers, Perpetua Kirby, Save the Children 2000
  •    Doing your own research, Eileen Kane i Mary O'Reilly-de Brún, Marion Byars Publishers 2001.
  •    Research Methods in Psychology, John J. Shaughnessy, Eugene B. Zechmeister, Mc Graw Hill
  •    Developing facilitation skills, Patricia Prendiville, Combat poverty agency 1995.
  •    Face to face – practitioner’s manual on personal development work with young people in NI, Lorna Duke, Diarmuid Kearney, Paula Keenan i Brendan Nellis, Save the children 1991.
  •    First steps in counseling, Ursula O’Farrell, Veritas publications 1999.
  •    A trainer's guide for participatory learning and action, Jules N. Pretty, Irene Guijt, Ian Scoones i John Thompson, Sustainable Agricultural programme 1995.
  •    Young People as Researchers, Learning Recourse Pack, Save The Children, 2000.
  •    Involving young researchers, Perpetua Kirby, Save the Children 2000
  •    Doing your own research, Eileen Kane i Mary O'Reilly-de Brún, Marion Byars Publishers 2001.
  •    Doing your own research, Eileen Kane i Mary O'Reilly-De Brun, Marion Boyars, 2001.
  •    Involving young researchers, Perpetua Kirby
  •    Just about managing?, Sandy Adirondack, London Voluntary Service Council, 1998.
  •    Managing information – project and report writing
  •    Young people as researchers, Save the Children, J.R. Foundation, 2000.
  •    The logical framework approach, grupa autora, 1999., NORAD
  •    Community conflict skills, Mari Fitzduff, Community Relation Council, 1999.
  •    The lost art of forgiving, Johann Christoph Arnold, The Plough Publishing, 1998.
  •    Building peace, John Paul Lederach, United States Institute of Peace Press, 1999.
  •    Working with conflict, Skills and strategies for action,
  •    Violence in the schools – developing prevention plans, Center for Civic Education, 1996.
  •    Preparing for peace, John Paul Lederach, Syracuse University Press, 1996.
  •    The mediator's handbook, Jennifer E. Beer i Eileen Stief, New Society Publications, 1997.
  •    Non violent conflict resolution, Marina Ajduković i Pecnik,
  •    Youth peace training manual, grupa autora, 1998., Johannesburg, Južnoafrička republika
  •    Training for transformation – handbook for community workers, knjige 1, 2,3,4, Anne Hope i Sally Timmel, 1999., Intermediate technology publications
  •    Developing facilitation skills, Patricia Prendiville, 1995., Combat poverty agency
  •    Learning how to work with adolescents, Geoff Gildersleeve,
  •    Developmental group work with adolescents, Leslie Button
  •    Contemporary adolescence, Patrick C.L. Heaven, Charles Start University Press , 1997.
  •    The nature of adolescence, John L. Coleman i Leo Hendry, London and NY, 2000.
  •    Personal relationships during adolescence, Raymond i Gerald R. Adams, Sage Publication, 1994
  •    The excluded adolescents, Tony Morgan, Brian O'Hare i Hugh Campbell, University of Ulster, 2001.
  •    Why am I affraid to tell you who I am?, John Powell, Fontana/Collins, 1999
  •    Childhood and adolescence, J.A. Hadfield
  •    Know the score – youth to youth drug education, Marilyn Harvey, Youth Clubs UK, Publication, 1999.
  •    Yes me! A self development programme for peer educators, Marilyn Harvey and Gillian Smith, Youth Clubs UK, 1996.
  •    Contemporary adolescence, P.Heaven
  •    Personal relationships during adolescence, R.Montemayor, G.Adams
  •    Basic Groupwork, Tom Douglas, Rotledge, 1995.
  •    Survival in Groups, Tom Douglas, Open University Press, 1995.
  •    Developmental group work with adolescents, Leslie Button, University of London Press, 1974.
  •    Project-based group work facilitator's manual, Andy Gibson i Gaymon Clarke, Jessica Kingsley Publishers, 1995.
  •    Interpersonal and group behaviour, Judy Gahagan,
  •    The use of groups in social work practice, Bernard Davies
  •    Personal and professional development in groupwork,  PRONI Institute – combined material from various books
  •    Adults learning, Jenny Rogers, 1998., Open University Press, Philadelphia
  •    Thinking, Changing, Rearranging - Improving self-esteem in young people,
  •    Jill Anderson, Metamorphous Press, 1993.
  •    Getting to yes, Roger Fisher i William Ury, Arrow Business Books, 1997.
  •    Human relationship skills, Richard Nelson Jones, Cassel, 1993.
  •    Getting past no, Roger Fisher i Scott Brown, Bantam Books, 1993.
  •    First steps in counseling, Ursula O’Farrell, 1999., Veritas Publications, Dublin
  
  
   

Osnivanje udruge

• Je li za osnivanje udruge potrebno položiti određeni iznos novca?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Ne. Za osnivanje udruge nije potrebno deponirati novčani iznos ili bilo kakvu drugu imovinu. Prilikom predaje zahtjeva za upis u registar potrebno je platiti propisanu upravnu pristojbu (70,00 kuna).
  
• Koji je minimalan obvezni sadržaj statuta udruge?
   

   

  Srijeda, 17 Veljača 2010
  Statut udruge mora sadržavati odredbe o nazivu i sjedištu udruge, zastupanju, ciljevima, djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi, članstvu te pravima i obvezama članova, tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata, te o prestanku postojanja udruge.
  Osim navedenog obveznog sadržaja, statut udruge može (ali ne mora) sadržavati i odredbe o području na kojem udruga djeluje, imovini, načinu stjecanja imovine i korištenju ostvarene dobiti, rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge, stegovnoj odgovornosti članova, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i o drugim pitanjima od značaja za udrugu.
• Koji je minimalan obvezni sadržaj statuta udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Statut udruge mora sadržavati odredbe o nazivu i sjedištu udruge, zastupanju, ciljevima, djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi, članstvu te pravima i obvezama članova, tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata, te o prestanku postojanja udruge.
  Osim navedenog obveznog sadržaja, statut udruge može (ali ne mora) sadržavati i odredbe o području na kojem udruga djeluje, imovini, načinu stjecanja imovine i korištenju ostvarene dobiti, rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge, stegovnoj odgovornosti članova, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i o drugim pitanjima od značaja za udrugu.
• Kome se podnosi zahtjev za registraciju strane udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Zahtjev za registraciju strane udruge podnosi se Središnjem državnom uredu za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.
• Kome se podnosi zahtjev za registraciju udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Za registraciju udruga stvarno je nadležna opća uprava (uredi državne uprave u županijama, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave), a mjesna se nadležnost određuje prema sjedištu udruge.
  
• Mogu li osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću (npr. maloljetnici ili duševno bolesne osobe) biti članovi udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću, pa tako i maloljetnici ili duševno bolesne osobe, mogu biti članovi udruge, ali bez prava odlučivanja u tijelima udruge. Način njihova sudjelovanja u radu tijela udruge uređuje se statutom udruge.
• Mogu li stranci i strane pravne osobe biti osnivači udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Da. Stranci i strane pravne osobe mogu biti osnivači udruge bez ikakvih ograničenja.
• Mogu li udrugu osnovati samo stranci ili strane pravne osobe?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Mogu, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Dakle, osnivači-fizičke osobe moraju biti poslovno sposobni, dok za pravne osobe Zakon o udrugama ne propisuje nikakve posebne uvjete.
  Može li udruga imati podružnice, gdje se one registriraju i kakav pravni status imaju?
  Udruga može imati svoje ustrojstvene oblike (podružnice, ogranci, klubovi i slično), u skladu sa Statutom udruge, na području cijele Hrvatske. Ako udruga Statutom svojim ustrojstvenim oblicima odredi mogućnost svojstva pravne osobe, oni se registriraju prema sjedištu te ustrojstvene jedinice, u županijskim uredima državne uprave, i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o udrugama.
  
• Mora li osnivačke akte izraditi ili ovjeriti javni bilježnik?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Ne. Osnivačke akte izrađuju osnivači, i nije potrebno da na tim aktima potpisi budu ovjereni od strane javnog bilježnika, niti da osnivački akti budu izrađeni u obliku javnobilježničkog akta.
• Mora li se udruga registrirati?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Ne. Udruga može djelovati i ako nije registrirana, odnosno ako nema svojstvo pravne osobe. Na udruge koje nisu registrirane, odnosno koje nemaju svojstvo pravne osobe, na odgovarajući način se primjenjuju propisi obveznoga prava kojima je uređen institut ortakluka. Međutim, registracijom udruga stječe neka prava koja neformalne udruge nemaju (npr. za dodjelu dotacije iz državnog proračuna mogu se natjecati samo udruge upisane u registar udruga i sl.).
• Mora li udruga prije registracije zakupiti ili na drugi način osigurati prostor za svoje djelovanje kako bi mogla prijaviti sjedište na određenoj adresi?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  U postupku registracije udruga nije dužna dokazivati s koje osnove rabi određeni prostor na adresi koja je prijavljena kao adresa sjedišta udruge (dakle, dostavljati ugovor ili drugi ispravu iz koje bi proizlazilo pravo korištenja određenog prostora). Stoga, sjedište se udruge može prijaviti na svakoj prikladnoj adresi na kojoj će registracijsko tijelo i treće osobe moći komunicirati sa udrugom (npr. adresa prebivališta nekog od članova ili osnivača i sl.).
  
• Može li naziv udruge djelomično biti na stranom jeziku?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Pravilo je da naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Međutim, udruga koja ima za cilj zaštitu i promicanje interesa pripadnika nacionalne manjine može, uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, koristiti i naziv na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine. Naziv udruge može sadržavati i pojedine strane riječi ako one čine ime međunarodne organizacije čija je udruga članica, ako su te riječi uobičajene u hrvatskom jeziku, ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.
• Može li naziv udruge sadržavati riječ “Hrvatska”, naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, strane države ili ime fizičke osobe?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Riječ "Hrvatska" na bilo kojem jeziku i njene izvedenice, naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i naziv druge države ili dijelovi grba i zastave Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge države, te imena fizičkih osoba, mogu se unijeti u naziv i znak udruge na način kojim se ističe njihov ugled i dostojanstvo.
  
• Može li se smatrati da je udruga registrirana ako protekom roka od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva registracijsko tijelo ne donese rješenje?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Da, smatra se da je udruga registrirana idućeg dana nakon proteka toga roka, ako su zahtjevu priloženi svi potrebni dokazi i ako je statut sukladan zakonu. U tom slučaju udruga mora ponoviti zahtjev za upis u registar, a nadležno tijelo je tada dužno donijeti rješenje o upisu u registar u roku od 8 dana od dana ponovljenog zahtjeva.
• Na koji se način vodi evidencija članstva?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Zakon o udrugama propisuje obvezu vođenja evidencije članstva, a propuštanje vođenja takve evidencije predstavlja prekršaj za koji je za udrugu zapriječena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, a za odgovornu osobu u udruzi kazna u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna. Evidencija članstva može se voditi u obliku računalne evidencije, kartoteke ili na bilo koji drugi prikladan način. Nužno je da se iz evidencije može sa sigurnošću utvrditi tko je član udruge, te da budu vidljivi osnovni podaci o članovima (ime ili naziv, adresa stanovanja ili sjedišta i sl.).
  
• Podnosi li se zahtjev na propisanom obrascu ili u slobodnoj formi?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji je dostupan na internetskoj stranici Središnjeg državnog ureda za upravu www.uprava.hr.
• Registracija udruge u nekoliko koraka
   

   

  Srijeda, 17 Veljača 2010
  Želite li saznati kako se registriraju udruge, kao neprofitne pravne osobe, u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o udrugama i Pravilniku o obrascima i načinu vođenja Registra udruga i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj, potrebno je znati sljedeće:
  Udruge se u smislu navedenoga Zakona osnivaju kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih osoba, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavajući se pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje takvog oblika udruživanja.
  Osnovati udrugu mogu najmanje tri osnivača, i to poslovno sposobne fizičke i pravne osobe.
  Da bi udruga mogla steći svojstvo pravne osobe potrebno je izvršiti upis iste u Registar udruga Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj.
  Upis se vrši podnošenjem zahtjeva za upis pri nadležnom tijelu državne uprave, prema sjedištu udruge, s obzirom da registar udruga vode uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba.
  Zahtjev za upis u registar udruga podnosi se na propisanom obrascu u dva primjerka, Obrazac broj 1 – Zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske, a uz isti prilažu se:
  -         zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine,
  -         odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga,
  -         statut (u dva primjerka),
  -         popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje (na propisanom obrascu, Obrazac broj 2 – Popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge),
  -         preslika osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge,
  -         preslika izvoda iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu i preslika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi,
  -         suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određenje djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge.
   
  Zahtjev za upis u registar udruga mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge, te isti u ime osnivača podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge.
  O upisu udruge donosi se rješenje u roku od trideset dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis, osim u slučaju nepotpunog zahtjeva ili neusklađenog statuta sa zakonom, kada nadležno tijelo podnositelju zahtjeva zaključkom određuje rok od petnaest do trideset dana za dostavu dopune zahtjeva odnosno usklađenog statuta.
  Uz rješenje o upisu, udruzi se dostavlja i ovjereni statut, kao temeljni opći akt kojeg donosi skupština, a u skladu s kojim moraju biti i ostali opći akti te djelovanje udruge.
   
  Udrugom upravljaju članovi neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge, na način propisan statutom, s tim da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
  Udrugu može zastupati jedna ili više fizičkih osoba koje su na tu dužnost imenovane od strane ovlaštenog tijela sukladno statutu udruge.
  Također, osoba ovlaštena za zastupanje dužna je nadležnom uredu državne uprave podnijeti zahtjev za upis promjena u registar udruga koje se odnose na: statut, naziv, adresu sjedišta (ulica i kućni broj), izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak udruge, a u pravnom prometu udruga ne smije postupati niti rabiti podatke o promjenama prije nego što su upisani u registar udruga.
  O žalbama protiv rješenja ureda državne uprave odlučuje Središnji državni ured za upravu.
  
  
• Tko i pod kojim uvjetima može osnovati udrugu?
   

   

  Srijeda, 17 Veljača 2010
  Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača, poslovno sposobne fizičke osobe ili pravne osobe. Osnivači mogu biti samo fizičke osobe, samo pravne osobe ili fizičke i pravne osobe u isto vrijeme.
• Tko može biti član udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Član udruge, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom o udrugama i statutom udruge, može postati svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba (npr. trgovačko društvo, ustanova, zaklada, udruga, vjerska zajednica i dr.).
  Državna tijela (ministarstva, zavodi i sl.) ne mogu biti članovi udruge.
• U kojem roku registracijsko tijelo mora donijeti odluku o zahtjevu?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  U roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Početak toga roka računat će se od dana kada su registracijskom tijelu dostavljene sve isprave i dokazi na temelju kojih se može odlučiti o zahtjevu (npr. učinjene potrebne ispravke i usklađivanja statuta ili osnivačkih akata, i sl.). Zahtjev za upis mora se podnijeti najkasnije 3 mjeseca od održavanja osnivačke skupštine.
• Što je potrebno priložiti uz zahtjev za registraciju udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Uz zahtjev za registraciju udruge potrebno je priložiti: zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine, odluku o pokretanju postupka za upis u registar udruga, statut udruge u 2 primjerka, popis osnivača, osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu-osnivača udruge, suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određene djelatnosti (kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za registraciju udruge) i presliku osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje.

Prijava promjena u udruzi

• Koje se promjene moraju prijaviti i kome?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Promjene se prijavljuju registracijskom tijelu-uredu državne uprave prema sjedištu udruge. Prijaviti se mora promjena statuta, naziva i adrese sjedišta (ulica i kućni broj), osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak udruge.
• Može li se udruga pretvoriti u neku drugu vrstu pravne osobe?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Ne. Udruga se ne može odlukom osnivača ili članova pretvoriti u neku drugu vrstu pravne osobe, a koja bi u odnosu na udrugu imala pravni kontinuitet, odnosno koja bi bila pravni sljednik udruge.
• Podnosi li se zahtjev za prijavu promjena u slobodnoj formi ili na propisanom obrascu?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Zahtjev se podnosi na obrascu koji se kupuje u prodavaonicama “Narodnih novina”, ili ih možete skinuti s Internetskih stranica www.uprava.hr.
• Tko može obavijestiti registracijsko tijelo da je udruga prestala djelovati?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Svatko tko ima saznanja da je određena udruga prestala djelovati može o tome obavijestiti registracijsko tijelo (npr. članovi udruge, zainteresirane fizičke i pravne osobe i dr.). Na temelju takve obavijesti registracijsko će tijelo utvrditi vjerodostojnost informacije o prestanku djelovanja udruge, te će, ukoliko utvrdi da je udruga prestala djelovati, donijeti rješenje o prestanku udruge.
• Što je potrebno priložiti zahtjevu za prijavu promjena?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Zahtjevu je potrebno priložiti zapisnik o radu tijela udruge koje je po statutu nadležno za donošenje odluke zbog koje se traži upis promjene u registar udruga i odluku o promjeni. Ako je predmet promjene statut, potrebno je priložiti novi statut ili njegove izmjene i dopune (u 2 primjerka), a ako je predmet promjene osoba ovlaštena za zastupanje, potrebno je priložiti kopiju osobne iskaznice osobe ovlaštene za zastupanje udruge.
  
  

Gospodarske djelatnosti udruge

• Mogu li određene gospodarske djelatnosti udruge obavljati bez obveze osnivanja posebnog gospodarsko-pravnog entiteta (trgovačkog društva ili obrta)?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Da, udruge mogu obavljati niz gospodarskih djelatnosti bez obveze osnivanja
  trgovačkog društva ili obrta. Način i opseg obavljanja određene gospodarske
  djelatnosti propisan je posebnim zakonima koji uređuju određeno područje
  gospodarske aktivnosti. U pravilu, samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti od
  strane udruga bitno je ograničeno u odnosu na opseg obavljanja istovjetnih djelatnosti
  od strane trgovačkih društava ili obrta.
• Mogu li udruge održavati naplatne tečajeve?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Mogu, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava temeljem koje je moguće dokazivati stečeno znanje, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ukoliko registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje.
   
• Mogu li udruge organizirati izlet za svoje članove?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Sportski klubovi, sindikati, kulturno-umjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i sl. (dakle, sve udruge) mogu organizirati turistički paket aranžman isključivo za svoje članove u trajanju do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje. U pravilu se radi o izletima koji su besplatni, ili članovi plaćaju određeni iznos kotizacije koji pokriva stvarni trošak organizacije izleta.
  Turistički paket aranžman udruge mogu organizirati povremeno i bez svrhe stjecanja
  dobiti.
  
• Može li udruga obavljati djelatnost trgovine?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Ako je djelatnost trgovine propisana statutom udruge i time registrirana pri nadležnom tijelu, te ako prodajom robe udruga ostvaruje cilj radi kojega je osnovana, Zakon o trgovini dopušta i udrugama obavljanje djelatnosti trgovine. No, namjera zakonodavca ni u kom slučaju nije bila izjednačavanje udruga i trgovačkih društava u obavljanju djelatnosti trgovine. Stoga, suština nije u tome da prodajom bilo koje robe udruga ostvari određeni prihod, te da taj prihod iskoristi za ostvarenje svojega cilja, već da udruga prodaje robu koja je u izravnoj vezi sa svrhom osnivanja udruge.
• Pod kojim uvjetima neprofitna organizacija može obavljati gospodarsku djelatnost?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Neprofitna organizacija se može baviti gospodarskom djelatnošću sukladno svojim osnivačkim aktima. Ako je u statutu ili drugom osnivačkom aktu neprofitne organizacije navedeno da će se neprofitna organizacija baviti i nekim oblicima gospodarske djelatnosti, to još uvijek ne znači da je automatizmom obveznik poreza na dobit ostvarenu obavljanjem gospodarske djelatnosti. Pri tome je nevažno je li ta gospodarska djelatnost usko povezana s ciljevima neprofitne organizacije ili je riječ o komercijalnoj djelatnosti koja nije povezana s ciljevima neprofitne organizacije. U oba slučaja, neprofitna organizacija nije obveznik poreza na dobit, sve dok to posebnim rješenjem ne utvrdi Porezna uprava. Naime, zakonodavac polazi od određenja da se ipak radi o manjem opsegu gospodarske aktivnosti kojom se ne remete pravila tržišne konkurencije. Na primjer, neprofitna organizacija registrirana kao strukovna udruga radi unapređenja i dopunskog obrazovanja određenih zanimanja (npr. liječničke struke) može se baviti organizacijom savjetovanja i izdavanjem stručne literature s ciljem osposobljavanja, dodatnog obrazovanja i pomoći u rješavanju profesionalnih pitanja liječničke struke. Ta je djelatnost izravno povezana s ciljevima neprofitne organizacije, ali prihod od kotizacije za savjetovanja, od prodaje knjiga ili stručnih časopisa, od izdavanja određenih certifikata i sl., predstavlja prihod od gospodarske djelatnosti i eventualna ostvarena dobit ne podliježe oporezivanju, sve dok Porezna uprava na prijedlog zainteresirane osobe ne donese rješenje kojim se takva organizacija utvrđuje obveznikom poreza na dobit.
  Ili, sportska udruga može, ako je tako navedeno u njezinim osnivačkim aktima, obavljati djelatnost prodaje pića i toplih napitaka na sportskim priredbama, iako ta djelatnost nije povezana s osnovnom djelatnošću sportske udruge, već ima isključivi komercijalni cilj - pribaviti novčana sredstva za financiranje djelovanja sportske organizacije.
  Kad neprofitna organizacija obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. neprofitnu udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost, itd.
  
  
• Smije li udruga obavljati djelatnost izvan teritorija koji je kao područje njezinog djelovanja utvrđen statutom?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Propisivanje područja djelovanja nije obvezni, već fakultativni dio sadržaja statuta udruge. Slijedom toga, bez obzira na to što je statutom udruge eventualno propisano područje djelovanja u npr. jednoj jedinici lokalne samouprave, udruga može djelovati na čitavom području Republike Hrvatske.
• Tko je ovlašten Poreznoj upravi podnijeti prijedlog za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da je određena neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit za gospodarsku djelatnost?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Svaka zainteresirana osoba ovlaštena je Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu neprofitne organizacije za koju se podnosi inicijativa, predložiti izdavanje rješenja kojim se ta neprofitna organizacija za svoju gospodarsku djelatnost utvrđuje obveznikom poreza na dobit. To može biti bilo koja pravna ili fizička osoba koja smatra da neoporezivanje gospodarske djelatnosti koju obavlja neprofitna organizacija, dovodi do neravnopravnog položaja drugih subjekata na tržištu dobara i usluga. Prijedlog može podnijeti i sama neprofitna organizacija, ali i Porezna uprava na temelju uvida u gospodarske uvjete i situaciju na tržištu dobara i usluga.
  Porezna uprava će razmotriti opravdanost inicijative, te eventualno izdati rješenje. Rješenje se donosi u upravnom postupku, što znači da organizacija na koju se odnosi ima mogućnost podnijeti žalbu drugostupanjskom organu, a u slučaju potrebe i zatražiti zaštitu nadležnog Upravnog suda.
  
• Za obavljanje kojih je djelatnosti potrebno prije registracije pribaviti određeno odobrenje?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  Prethodno odobrenje potrebno je npr. za obavljanje sljedećih djelatnosti:
  prikupljanje i raspodjelu humanitarne pomoći (odobrenje Ministarstva rada i socijalne skrbi koje potrebno dostaviti registracijskom tijelu);
  kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava (odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo),
  bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja (odobrenje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva).
• Što znači pojam neprofitnosti udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Neprofitnost udruge znači da udruga djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, kao niti one djelatnosti kojima stječe prihod, ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove, ili druge fizičke ili pravne osobe. S druge strane, neprofitnost udruge ne znači da se udruga mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod. Međutim, svaki prihod koji udruga ostvari mora se utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom. Ukoliko postupa na izloženi način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom, treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge.

Financije i knjigovodstvo

• Jesu li za neprofitne organizacije koje imaju mali opseg poslovanja propisane jednostavnije i manje opsežne evidencije?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Da. Neprofitna organizacija koja prema podacima za prethodnu poslovnu godinu ima prihod ili imovinu manju od kunske protuvrijednosti 5.000 njemačkih maraka, nije obvezna voditi sve propisane evidencije i nije obvezna predočavati financijske izvještaje.
  Takva neprofitna organizacija dužna je voditi samo:
  knjigu prihoda i rashoda i
  knjigu blagajne.
  Odluku o korištenju ove mogućnosti jednostavnijih i manje opsežnih knjigovodstvenih evidencija, donosi osnivač neprofitne organizacije.
  
• Koje obvezne evidencije mora voditi neprofitna organizacija?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Ovisno o vrsti i opsegu poslovnih aktivnosti, neprofitna organizacija je obvezna voditi evidencije propisane posebnim zakonima koji uređuje obavljanje te poslovne aktivnosti.
  Tako su neprofitne organizacije obveznici poreza na dodanu vrijednost dužne voditi knjige ulaznih i knjige izlaznih računa propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (za redovne isporuke, za predujmove i za vlastitu potrošnju).
  Organizacije koje imaju prilive i plaćanja iz inozemstva dužne su voditi nadzornu knjigu priljeva i odljeva deviza i sve druge evidencije iz propisa o deviznom poslovanju i platnom prometu s inozemstvom.
  Organizacije koje zapošljavaju zaposlenike u radnom odnosu dužne su voditi tzv. matičnu evidenciju zaposlenih, te sve evidencije o isplaćenim plaćama (porezne kartice) i ostvarivanju drugih socijalnih prava zaposlenih (pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na naknadu za bolovanje u slučaju spriječenosti za rad i dr.).
  
  
• Koje su zakonom propisane obvezne knjigovodstvene evidencije za neprofitne organizacije?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Prema definiciji iz zakonskih propisa, pod neprofitnim organizacijama se podrazumijevaju sve one institucije koje ne pružaju svoje usluge na tržištu i kojima cilj poslovanja nije ostvarivanje profita (dobiti) već zadovoljavanje nekih općekorisnih ciljeva. Po ovoj se definiciji u neprofitne organizacije ubrajaju i tijela državne i lokalne vlasti, proračunski korisnici kao što su škole, fakulteti, sudovi i dr., ali i izvaproračunski fondovi, političke stranke, športska društva i klubovi, udruge građana, vjerske zajednice, humanitarne organizacije, sindikati i dr.
  Sa računovodstvenog aspekta, prema važećim propisima, ove organizacije vode ili računovodstvo proračunskih korisnika ili računovodstvo neprofitnih organizacija.
  Računovodstvo proračunskih korisnika propisano je posebnom Uredbom o računovodstvu proračunskih korisnika i obvezno je za sve korisnike Državnog i lokalnog proračuna. Korisnicima proračuna smatraju se sve organizacije, tijela i institucije kojima se sredstva za rad osiguravaju u nekom od proračuna (Državnom ili lokalnom proračunu).
  Organizacije, udruge, političke stranke, ustanove kojima se sredstva za rad osiguravaju iz nekih drugih izvora (iz dotacija, članarina, transferima kao dotacijama iz proračuna i dr.) obvezne su voditi knjigovodstvo prema propisima za neprofitne organizacije (tzv. fondovsko računovodstvo). Osnovni propisi su Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnik o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija.
  Knjigovodstvo neprofitnih organizacija vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a obvezne su sljedeće poslovne knjige:
  dnevnik,
  glavna knjiga,
  pomoćne knjige (knjiga blagajne, knjiga inventara, knjiga materijala, knjiga ulaznih i izlaznih računa i dr.).
  Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 10 godina, a pomoćne knjige najmanje 5 godina. Trajno se čuvaju isplatne liste i analitičke evidencije o plaćama isplaćenim zaposlenicima u radnom odnosu.
  
• Koji su obvezni knjigovodstveni i statistički izvještaji koje izrađuju neprofitne organizacije i kome ih dostavljaju?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo dužna je dva puta godišnje sastavljati financijske izvještaje i to:
  bilancu,
  račun prihoda i rashoda i
  bilješke uz financijske izvještaje.
  Sadržaj financijskih izvještaja i sadržaj bilježaka je propisan. Izvještaji se dostavljaju na obrascima koji se mogu nabaviti u specijaliziranim knjižarama "Narodnih novina". Mogu se koristiti i obrasci kreirani od strane komercijalnih kuća koje se bave poreznim i knjigovodstvenim savjetovanjem, ali i obrasci koje kreira sam obveznik. Izvještaji se dostavljaju Državnom uredu za reviziju nadležnom prema sjedištu neprofitne organizacije. Naime, neprofitne organizacije podliježu državnoj reviziji sukladno posebnom zakonu koji regulira ovu materiju.
  Također, prema Programu statističkih istraživanja koji za svaku kalendarsku godinu donosi Sabor Republike Hrvatske, neprofitne organizacije za svako tromjesečje i za kalendarsku godinu, dostavljaju statističke izvještaje na propisanim obrascima. Statistički izvještaji se dostavljaju Zavodu za platni promet.
  Neprofitne organizacije koje zbog malog godišnjeg prihoda ili imovine ne vode dvojno knjigovodstvo, nisu obvezne dostavljati izvještaje Državnoj reviziji, niti statističke izvještaje Zavodu za platni promet.
  
  
• Može li račun neprofitne organizacije biti u blokadi? Koje su posljedice takve situacije za poslovanje neprofitne organizacije?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Može i to se događa u slučajevima kad neprofitna organizacija ne izmiruje svoje novače obveze prema vjerovnicima. Račun može biti blokiran iz čitavog niza razloga, kao npr. u slučaju kad vjerovnik blokira račun na temelju ovršne isprave, blokada na temelju pravomoćne sudske presude, blokada radi naplate javnih prihoda temeljem rješenja nadležnih poreznih tijela i dr.
  Pravna osoba kojoj je račun u blokadi, ne smije po Zakonu o platnom prometu, obavljati obračunska plaćanja. Postupanje suprotno zahtjevima iz propisa o platnom prometu, sankcionirano je kao prekršaj.
  Pravna osoba kojoj je račun u blokadi nema blagajničkog maksimuma, već je dužna sav novac polagati na žiro-račun kod ovlaštene organizacije.
  
• Postoji li ograničenje iznosa koji udruge tijekom godine mogu zaraditi obavljanjem dopuštenih djelatnosti?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Ne. Ukoliko obavlja dopuštene djelatnosti, udruga može stjecati neograničena sredstva.

Žiro račun

• Koja je dokumentacija potrebna za otvaranje žiro-računa? Mora li svaka organizacija poslovati preko jednog žiro-računa ili može imati više žiro-računa?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Pravna osoba može imati jedan ili više računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu. Neprofitna organizacija može u poslovnoj banci otvoriti sljedeće račune:
  račun za redovno poslovanje – poslovni subjekt može imati jedan ili više računa za redovno poslovanje, ali se kod jedne banke može otvorit samo jedan račun za redovno poslovanje i jedan račun za organizacijski dio pravne osobe. Ako poslovni subjekt ima više od jednog računa za redovno poslovanje, tada mora odrediti koji će od njih biti račun za izvršenje i evidentiranje neizvršenih obveza za plaćanje;
  račun organizacijskog dijela pravne osobe – sastavni je dio računa za redovno poslovanje, a otvara se kod ovlaštene organizacije kod koje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje;
  račun za posebne namjene – sastavni je dio računa za redovno poslovanje, a banka ga otvara uz uvjet da poslovni subjekt u toj banci ima otvoren račun za redovno poslovanje, pri čemu poslovni subjekt u jednoj banci može imati više računa za posebne namjene.
  Dokumentacija potrebna za otvaranje računa za redovno poslovanje:
  zahtjev za otvaranje računa ovjeren pečatom i potpisom osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe,
  ugovor o obavljanju platnog prometa,
  rješenje o upisu u registar nadležnog tijela sudbene ili upravne vlasti (npr. registar ustanova pri Trgovačkom sudu, registar udruga građana pri upravnom tijelu koji vodi opće upravne poslove i dr.),
  obavijest o razvrstavanju koju dodjeljuje Državni zavod za statistiku,
  prijava potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu, te
  pisana izjava je li račun koji se otvara ujedno i račun za izvršavanje neizvršenih osnova za plaćanje.
  Sredstvima na žiro-računu raspolažu one osobe koje su nadležna tijela neprofitne organizacije ovlastila za raspolaganje sredstvima na žiro-računu (njihovi su potpisi zabilježeni na tzv. potpisnom kartonu).
  
  
• Mora li neprofitna organizacija poslovati preko žiro-računa?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Mora. Prema propisima koji uređuju platni promet u zemlji, sve su pravne osobe dužne svoja plaćanja i naplatu obavljati preko žiro-računa otvorenog kod organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa u zemlji. Neprofitne organizacije registrirane kao pravne osobe, imaju obvezu poslovanja preko žiroračuna. Prema važećim propisima, ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su poslovne banke, što znači da neprofitna organizacija ima obvezu otvoriti žiro-račun u poslovnoj banci.
  

Plaćanje obveza (gotovina i blagajna)

• Je li dozvoljeno da neprofitna organizacija svoja potraživanja i obveze namiruje prijebojem, cesijom ili drugim oblicima obračunskog izmirenja obveza i naplate potraživanja?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Kao svaka druga pravna ili fizička osoba, neprofitna organizacija može svoja plaćanja obveza i naplatu potraživanja u zemlji i u inozemstvu, osim izravnim novčanim namirenjem, obavljati i kompenzacijom, cesijom, asignacijom ili upućivanjem duga. Riječ je o obračunskom namirenju obveza i naplati potraživanja propisanih Zakonom o obveznim odnosima.
  Obračunska plaćanje se pod jednakim uvjetima mogu obavljati i u odnosima s inozemnim osobama. Za prijeboj, cesiju, asignaciju ili preuzimanje duga u pravnim poslovima s inozemstvom, nije potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke.
  Pravne osobe nemaju obvezu evidentirati obračunska plaćanja preko računa za redovno poslovanje. Naplatu i plaćanja proveden obračunskim načinima plaćanja, samo na temelju vjerodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.) evidentiraju u svojim poslovnim knjigama.
  
  
• Koja plaćanja neprofitna organizacija može obavljati u gotovu novcu?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna je organizacija obvezna sve svoje naplaćene prihode voditi preko žiro-računa. To znači da je prihode naplaćene u gotovu novcu dužna položiti na žiroračun istog ili najkasnije sljedećeg radnog dana. Neprofitna organizacija dužna je sva svoja plaćanja obavljati preko žiro-računa, osim onih plaćanja za koja je posebnim propisima dozvoljeno plaćanje u gotovini.
  Posebnim propisima dozvoljena su sljedeća plaćanja u gotovini (navodimo u praksi najčešće situacije):
  plaćanja računa za robe i usluge kupljene od drugih pravnih osoba, najviše do iznosa 5.000 kn po pojedinačnom računu;
  isplate plaća radnicima u radnom odnosu;
  isplate naknada, potpora i drugih primitaka koji se ne smatraju oporezivim dohotkom (npr. dnevnice, naknade troškova prijevoza, otpremnine i dr.);
  naknade građanima za otkupljene osobne stvari koje im nisu služile za obavljanje djelatnosti;
  plaćanja za otkup poljoprivrednih proizvoda od poljoprivrednika koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost.
  Obvezna su sljedeća plaćanja virmanskom doznakom (nalogom za plaćanje) sa računa pravne osobe:
  plaćanja svih javnih prihoda (svih oblika poreza i doprinosa);
  plaćanja za kupljene robe i usluge u iznosu većem od 5.000 kn po pojedinom računu;
  sva plaćanja fizičkim osobama, uključujući isplatu naknada za autorske honorare, naknade članovima upravnih tijela neprofitnih organizacija, naknade za poslove obavljene po osnovu ugovora o djelu.
  Plaćanja fizičkim osobama iz prethodne točke moraju se obavljati doznakom na žiro-račun fizičke osobe. Nije dozvoljeno plaćanje na tekući račun.
  
  
• Mogu li neprofitne organizacije obavljati plaćanja i naplatu s inozemstvom?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Mogu. Neprofitna organizacija može sukladno propisima koji uređuju platni promet sa inozemstvom, obavljati plaćanja u devizama i primati devizna novčana sredstva iz inozemstva, preko računa otvorenog u poslovnoj banci. Iznimka su one organizacije za koje je posebnim propisom isključena mogućnost poslovanja preko vlastitog deviznog računa (npr. za neke korisnike Državnog proračuna).
  Sredstva kojima organizacija raspolaže na deviznom računu mogu se koristiti i za plaćanja u zemlji, tako da se poslovnoj banci kod koje se vodi devizni račun, dade nalog za prodaju deviza i uplatu kunskog iznosa na račun poslovnoj banci.
  
• Što je blagajnički maksimum?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Blagajnički maksimum je iznos gotovog novca koji pravna osoba može zadržati preko noći, bez obveze polaganja na žiro-račun. Prema propisima koji uređuju blagajnički maksimum i mogućnost plaćanja gotovim novcem, svaka neprofitna organizacije je dužna donijeti odluku o svom blagajničkom maksimu.
  Propisi ne postavljaju nikakav limit blagajničkog maksimuma. Pri donošenju odluke, neprofitna organizacija će voditi računa o potrebama za gotovim novcem u svom redovnom poslovanju, te svojim mogućnostima i uvjetima čuvanja gotovog novca.
  
  

Radni odnos

• Koja su obvezna davanja iz i na plaću iz radnog odnosa?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  

  Prema poreznim propisima, plaća iz radnog odnosa je iznos koji poslodavac isplaćuje radniku za izvršeni rad, a predstavlja veličinu koja se sastoji od doprinosa iz plaće, poreza na dohodak i neto primitka koji se isplaćuje radniku.
  Plaća = doprinosi iz plaće + porez na dohodak + neto primitak zaposlenika
  Ukupni trošak poslodavca za isplaćenu plaću uvećava se i za zakonom propisane doprinose na plaću, tako da je ukupna obveza poslodavca:
  Ukupni trošak poslodavca = plaća + doprinosi na plaću
  Plaća koju poslodavac isplaćuje zaposleniku na temelju zasnovanog radnog odnosa podliježe plaćanju sljedećih doprinosa:
  doprinosi iz plaće:
  - 20% doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, odnosno
  - 15% doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti + 5% doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje za osiguranike koji su osigurani u II. stupu mirovinskog osiguranja;
  doprinosi na plaću:
  - 15 % doprinos za zdravstveno osiguranje,
  - 0,5% posebni zdravstveni doprinos za osiguranje od nesreće na radu i profesionalnog oboljenja, i
  - 1,7% doprinos za zapošljavanje.
  Porez na dohodak za radnika, jednako kao i doprinose, obračunava i uplaćuje poslodavac. Porez na dohodak obračunava se na iznos dohotka koji predstavlja isplaćena plaća umanjena za zakonom propisane doprinose iz plaće. Porez se ne obračunava na ukupni dohodak, nego na poreznu osnovicu koja se dobije tako da se od dohotka odbiju zakonom propisani osobni odbici zaposlenika kao priznate olakšice u plaćanju poreza na dohodak.
  Plaća - doprinosi iz plaće = dohodak za oporezivanje
  Porezna osnovica poreza na dohodak = dohodak - osobni odbici zaposlenika
  Osobni odbitak radnika kao priznata porezna olakšica predstavlja veličinu koja se dobije kao suma osnovnog osobnog odbitka uvećanog za priznate odbitke za uzdržavane članove obitelji.
  Osobni odbitak = osnovni osobni odbitak + osobni odbici za uzdržavane članove
  Osnovni osobni odbitak iznosi 1.600 kn mjesečno. Odbici za uzdržavane članove obitelji iznose:
  za uzdržavanu suprugu, roditelje ili druge uzdržavane članove - 800 kn mjesečno (faktor 0,5);
  za uzdržavano prvo dijete - 800 kn mjesečno (faktor 0,5);
  za uzdržavano drugo dijete – 1.120 kn mjesečno (faktor 0,7);
  za uzdržavano treće dijete - 1.600 kn mjesečno (faktor 1,0);
  za uzdržavano četvrto dijete – 2.240 kn mjesečno (faktor 1,4);
  za svako sljedeće uzdržavano dijete faktor osobnog dobitka se povećava za dodatnih 0,1 tako da osobni odbitak na ime uzdržavane djece progresivno raste;
  za svakog invalidnog poreznog obveznika i invalidnog člana uže obitelji, osobni se odbitak povećava za dodatnih 480 kn mjesečno (faktor 0,3), a za invalide sa 100% invalidnošću za dodatnih 1.600 kn mjesečno (faktor 1,0).
  Svim je poreznim obveznicima omogućeno umanjivanje porezne osnovice na ime plaćenih premija za životno osiguranje, dodatno zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje do visine plaćenih iznosa za te namjene, a najviše 1.000 kn mjesečno.
  Porez na dohodak plaća se po sljedećim stopama:
  15% na iznos porezne osnovice do 3.200 kn mjesečno;
  25% na razliku porezne osnovice iznad 3.200 do 8.000 kn mjesečno (razlika iznosi 4.800 kn mjesečno);
  35% na razliku porezne osnovice iznad 8.000 do 22.400 kn mjesečno (razlika iznosi 14.400 kn mjesečno);
  45% na razliku porezne osnovice iznad 22.400 kn mjesečno.
  Ako je za općinu odnosno grad u kojem je prebivalište poreznog obveznika propisana obveza plaćanja prireza, tada se plaća i prirez na porez na dohodak. Prirez se plaća u propisanom postotku na iznos obračunatog poreza na dohodak.
  Prirez je postotak od iznosa obračunatog poreza na dohodak. 

  Molimo, prije obračuna provjerite ažurirane iznose i postotke kod relevantnih tijela. 

• Koje primitke svojim radnicima neprofitna organizacija može isplatiti neoporezivo?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna organizacija može svojim radnicima s kojima ima zasnovan radni odnos neoporezivo isplatiti naknade, potpore, otpremnine i naknade troškova, propisane čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. To su primici na ime naknade troškova na službenom putovanju kao što su dnevnice, troškovi prijevoza i noćenja, zatim naknade troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova javnog prijevoza, solidarne potpore za određene situacije, otpremnine za odlazak zaposlenika u mirovinu i za otkaz ugovora o radu bez krivnje zaposlenika, jubilarne i godišnje nagrade i dr.
  Pravilnikom su propisani porezno dopustivi iznosi pojedinih primitaka, kao i uvjeti koji moraju biti ispunjeni za besporeznu isplatu određenog novčanog primitka.
  S obzirom da se na ove novčane isplate ne plaća porez na dohodak, ne plaćaju se ni doprinosi iz i na plaće.
  
• Koje su obveze neprofitne organizacije u odnosu na zaposleno osoblje?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna organizacija koja u radnom odnosu zapošljava radnike, ima sva prava i obveze poslodavca propisana Zakonom o radu kao općim propisom radnog prava, ali i drugim brojnim zakonima koji uređuju pojedina specifična pitanja sadržaja radnog odnosa. Primjeri takvih posebnih zakona su propisi koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, propisi o zaštiti na radu, zatim propisi o zapošljavanju, te brojni drugi.
  Sažeto, sljedeća su najvažnija prava i obveze neprofitne organizacije kao poslodavca:
  obvezna je s izabranom fizičkom osobom s kojom zasniva radni odnos sklopiti ugovor o radu u pisanoj formi, propisanog sadržaja, sa devet obveznih uglavaka, odnosno u slučaju izostanka pisane forme ugovora, prije početka rada izdati pisanu potvrdu o zasnovanom radnom odnosu;
  dužna je u roku 15 dana prijaviti radnika nadležnim tijelima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a radniku uručiti kopiju prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje;
  dužna je radniku osigurati posao sukladno sklopljenom ugovoru i za izvršeni rad isplatiti ugovorenu plaću;
  obvezna je radniku osigurati sva prava iz radnog odnosa propisana zakonima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, kao što je pravo na dnevni odmor, plaćeni godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.;
  može, pod uvjetima propisanim zakonom, ako za to ima opravdan razlog, radniku otkazati radni odnos, poštujući zakonom propisanu proceduru otkazivanja i prava radnika u slučaju otkaza.
  

Honorari

• Kako se oporezuju autorski honorari isplaćeni strancima?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Za oporezivanje inozemnih poreznih obveznika od posebnog su značaja ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kojih je Republika Hrvatska stranka. Sa određenim brojem zemalja Hrvatska ima zaključene ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a sa nekim zemljama primjenjuje ugovore koje je na principima sukcesije preuzela od države prednice. Trenutno se u Hrvatskoj primjenjuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa sljedećih 27 zemalja:
  Albanija, Austrija, Belgija, Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Jugoslavija (Srbija i Crna Gora), Južnoafrička Republika, Kanada, Kina, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija, Malta, Mauricijus, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Ruska federacija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija i Sjeverna Irska. Kako su prema Ustavu RH međunarodni ugovori dio unutarnjeg pravnog poretka i imaju prednost u primjeni pred nacionalnim zakonodavstvom, oporezivanje dohodaka koje u Republici Hrvatskoj ostvare rezidenti država sa kojima Hrvatska ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primarno ovisi o sadržaju odnosnog ugovora.
  Tek ako je ugovorom Hrvatskoj dana mogućnost oporezivanja određenih dohodaka, primijeniti će se odredbe hrvatskih poreznih propisa.
  Autorski honorari isplaćeni stranim fizičkim osobama oporezuju se sukladno ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezom na dohodak, ukoliko je sa zemljom čiji je osoba rezident, sklopljen takav ugovor.
  Ako ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ako je takvim ugovorom utanačeno da se dohoci oporezuju u zemlji isplatitelja, pri isplati autorskih honorara primjenjuje se isti način oporezivanja kao i za tuzemne porezne obveznike primatelje dohotka od povremene samostalne djelatnosti. Jedina je razlika u činjenici da inozemni porezni obveznici ne plaćaju prirez na porez na dohodak.
  
  
• Koje su obveze neprofitne organizacije pri isplati autorskih honorara?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Obvezna javna davanja na autorske naknade uređena su u povoljnijem iznosu od
  naknade za rad po ugovoru o djelu. Autorske naknade su fiskalno značajno manje opterećene obveznim javnim davanjima.
  Naknade koje se isplaćuju za iskorištavanje autorskog prava i naknade za isporučeno umjetničko djelo su oslobođene plaćanja doprinosa za obvezna socijalna osiguranja. Porez na dohodak se obračunava po stopi od 25%, uz priznavanje paušalnih izdatak u visini 30% od ukupnog primitka. Samostalnim umjetnicima se primici od autorskih naknada ostvareni od umjetničke djelatnosti umanjuju za dodatnih 25%, tj. za ukupno 55%, ali uz uvjet da isplatitelj drugog dohotka u trenutku isplate naknade raspolaže potvrdom odgovarajuće ovlaštene umjetničke organizacije.
  
• Koje su obveze neprofitne organizacije pri isplati drugih dohodaka osobama koje nisu zaposlene u toj organizaciji (vanjskim suradnicima)?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Dohodak koji se isplaćuje osobi koja nije u radnom odnosu u neprofitnoj organizaciji, a za tu organizaciju obavlja poslove na temelju ugovora o djelu ili nekog drugog ugovora kojim se ne zasniva radni odnos, oporezuje se prema pravilima propisanim za plaćanje doprinosa i oporezivanje drugog dohotka.
  Drugi dohodak je nova vrsta dohotka uvedena u porezni sustav od 2005.g., a definira se kao primitak koji podliježe plaćanju doprinosa i poreza na dohodak, a ostvaren je izvan radnog odnosa ili izvan registrirane samostalne djelatnosti za koju se vode propisane poslovne knjige. Na primitke od drugog dohotka obračunavaju se i plaćaju dva obvezna doprinosa:
  • doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% (za osobe osigurane u drugom stupu: 15% doprinosa za generacijsku solidarnost + 5% doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju), mirovinski doprinos se obračunava i plaća iz osnovice, obveznik doprinosa je
  primatelj drugog dohotka, a isplatitelj drugog dohotka je obvezan u njegovo ime i za njegov račun obračunati i uplatiti doprinos, i
  • doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15% koji se obračunava kao doprinos na osnovicu, a obveznik zdravstvenog doprinosa je isplatitelj primitka od drugog dohotka.
  Primici od drugog dohotka oporezuju se porezom na dohodak po odbitku, stopom od 25% i možebitnim prirezom. Osnovicu za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak umanjuju obračunati i plaćeni doprinosi za obvezno osiguranje koji se plaćaju iz osnovice (doprinos za mirovinsko osiguranje koji se obračunava i plaća po stopi 20% ili 15% + 5%). Pri plaćanju predujmova poreza na dohodak od drugog dohotka, ne mogu se koristiti porezne olakšice propisane kao osobni odbici.
  Zakonom o porezu na dohodak propisana je olakšica u slučaju kad se drugi dohodak isplaćuje inozemnim obveznicima za poslove iz djelatnosti povezane s tiskom, radiom, televizijom, umjetničkom, artističkom, sportskom, književnom i likovnom djelatnosti. Ovim se obveznicima pri utvrđivanju porezne osnovice priznaju paušalni izdaci u visini 30% primitak, a porez na dohodak se obračunava po stopi od 25%, bez obveze plaćanja prireza.
  
  
• Može li neprofitna organizacija isplaćivati naknadu članovima svojih upravnih tijela i organa? Kako u tom slučaju obračunava poreznu obvezu?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  S aspekta poreznih propisa, nema zapreke da neprofitna organizacija članovima svojih upravnih tijela i organa isplaćuje naknadu za članstvo u tim upravnim tijelima, sukladno odluci koju donosi ovlašteni organ organizacije.
  Naknada za članstvo u upravnim tijelima neprofitne organizacije podliježe plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja prema pravilima propisanim za doprinose na drugi dohodak i poreza na dohodak po stopi od 25% (i možebitnog prireza), bez prava na osobne odbitke i bez prava na paušalno priznate troškove. Isti je model oporezivanja propisan u slučaju isplate naknade članovima povjerenstava i komisija koje osnivaju upravna tijela neprofitnih organizacija.
  Ova se naknada obvezno isplaćuje na žiro ili tekući račun fizičke osobe.

Putni nalog

• Može li neprofitna organizacija neoporezivo plaćati naknade troškova putovanja svojim vanjskim suradnicima?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitne organizacije mogu osobama koje nisu njihovi zaposlenici i koje kod njih ne primaju nikakvu naknadu, neoporezivo nadoknađivati sljedeće naknade troškova službenih putovanja:
  naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju, u visini stvarnih izdataka,
  naknade troškova noćenja na služenom putovanju, u visini stvarnih izdataka, za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po svakom prijeđenom km,
  dnevnice za službeno putovanje u zemlji, i
  dnevnice za službeno putovanje u inozemstvu pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za korisnike državnog proračuna.
  Osobama koje nisu u radnom odnosu, a za obavljeni rad ostvaruju primitak od drugog dohotka, neoporezivo se mogu isplaćivati:
  naknade troškova prijevoza i
  naknade troškova smještaja na službenom putovanju, ali uz uvjet da računi za prijevoz i računi za noćenje glase na neprofitnu pravnu osobu. Dakle, osobama koje u neprofitnoj organizaciji ostvaruju primitke od drugog dohotka, ne mogu se neoporezivo nadoknađivati dnevnice i naknada za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, već se ti primici oporezuju prema pravilima propisanim za plaćanje doprinosa i poreza na drugi dohodak.
  
  

Porezi

• Plaća li se porez na promet nekretnina u slučaju zamjene jedne nekretnine za drugu?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Da. Pri zamjeni jedne nekretnine za drugu nekretninu, radi se o dva istovremena prometa koji se oporezuju svaki zasebno. Nevažno je da li se pri tome nekretnine zamjenjuju uz novčanu nadoplatu ili bez nadoplate. Porezna obveza nastaje za svaki promet odvojeno, a porezni obveznik poreza na promet je svaki stjecatelj nekretnine.
  
  
• Jesu li neprofitne organizacije obveznici poreza na tvrtku?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Načelno, nisu. Obveznici poreza na tvrtku ili naziv su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak, registrirani za obavljanje djelatnosti. Porez na tvrtku ili naziv plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje općina ili grad, a ne može iznositi više od 2.000 kn godišnje po svakoj tvrtki ili nazivu. Kako neprofitne organizacije u pravilu nisu obveznici poreza na dobit, ne plaćaju ni porez na tvrtku.
  Jedino u slučaju kad je neprofitna organizacija rješenjem porezne uprave utvrđena obveznikom poreza na dobit, u tom je slučaju automatizmom i obveznik poreza na tvrtku.
  
  
• Jesu li neprofitne organizacije porezni obveznici za porez na neizgrađeno građevno zemljište?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici neizgrađenog građevnog zemljišta. U situaciji da je neprofitna organizacija vlasnik neizgrađenog građevnog zemljišta, te da općina ili grad uvede ovaj porezni oblik, neprofitna organizacija bi bila porezni obveznik za ovu vrstu poreza. Pod neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevnog područja naselja na kojem se u skladu s prostornim planom mogu graditi građevine za stambene, poslovne i druge namjene, a na kojem nije izgrađena nikakav građevina. Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se u
  rasponu od 1,00 do 5,00 kn po četvornom metru zemljišta. Odluku o visini poreza donosi općina ili grad, vodeći računa o lokaciji, veličini i drugim okolnostima važnim za korištenje neizgrađenog građevnog zemljišta.
  
  
• Jesu li neprofitne organizacije porezni obveznici za porez na nekorištene poduzetničke nekretnine?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Ne, nisu. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se na nekretnine namijenjene obavljaju poduzetničke djelatnosti, koje se ne koriste duže od godinu dana. Kako neprofitna organizacija nije osnovana sa ciljem obavljanja poduzetničke djelatnosti, nije opravdano pretpostaviti da ima u vlasništvu poduzetničke nekretnine koje ne koristi.
  
  
• Kada je neprofitna organizacija obveznik plaćanja posebnog poreza?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitne organizacije su vrlo rijetko porezni obveznici posebnog poreza. Ako se to i dogodi, u pravilu se radi o situaciji da je neprofitna organizacija uvoznik proizvoda koji podliježe plaćanju posebnog poreza, u kojem slučaju se porez obračunava pri uvoznom carinjenju. Tako npr. športski klub koji uvozi automobil ili jahtu, osim PDV-a, plaća i posebni porez na ove proizvode, a oba porezna oblika obračunava carinarnica pri uvoznom carinjenju.
  Neprofitne organizacije su u pravilu potrošači proizvoda na koje su porezni obveznici koji su njihovi izravni ili posredni dobavljači, već zaračunali posebni porez.
  Posebni porezi, dakle, poskupljuju nabavke neprofitnih organizacija i na taj način utječu na njihove rashode poslovanja. Stoga će neprofitne organizacije samo iznimno biti obveznici posebnih poreza, već ih u pravilu plaćaju kao sastavni dio cijene nabavljenih artikala.
  U praksi najčešći primjer plaćanja posebnog poreza od strane neprofitnih organizacija je situacija kada neprofitna organizacija kupuje rabljeni automobil od prodavatelja koji nije porezni obveznik PDV-a (npr. od građanina ili od ustanove kulture). Pri takvoj nabavci neprofitna organizacija je kao kupac obveznik plaćanja posebnog poreza na rabljene automobile po stopi od 5% na tržišnu vrijednost automobila.
  
  
• Kada je neprofitna organizacija obveznik poreza na dohodak? Kada je neprofitna organizacija obveznik plaćanja doprinosa iz i na plaću?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Obveznici poreza na dohodak su, u užem smislu, samo fizičke osobe.
  Neprofitna organizacija je obveznik poreza na dohodak u širem smislu, onda kada fizičkim osobama isplaćuje primitke koji se oporezuju porezom na dohodak po odbitku.
  Neprofitna organizacija je obveznik plaćanja doprinosa iz i na plaće kada svojim zaposlenicima sa kojima ima zasnovan radni odnos, isplaćuje plaću i druge novčane i nenovčane primitke koji se u poreznom smislu smatraju plaćom iz radnog odnosa.
  
  
• Koja je razlika u poreznom opterećenju kad neprofitna organizacija nabavlja novu i kad kupuje staru građevinu (npr. poslovni prostor)?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Kad neprofitna organizacija kupuje staru građevinu (građevinu koja je izgrađena prije početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost), tada stjecanje ove nekretnine podliježe porezu na promet nekretnina po stopi od 5%. To jednako vrijedi kad je neprofitna organizacija kupac nekretnine porezni obveznik PDV i kad se radi o neprofitnoj organizaciji koja nije porezni obveznik PDV-a.
  Ako neprofitna organizacija kupuje novosagrađenu nekretninu, izgrađenu nakon 1. siječnja 1998.g., tada građevinski dio vrijednosti nekretnine podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost po stopi od 22%, a dio vrijednosti nekretnine koji se odnosi na zemljište i troškove komunalnog uređenja zemljišta, porezu na promet nekretnina po stopi od 5%. Pri tome se razlikuje porezni položaj neprofitne
  organizacije koja je porezni obveznik PDV-a i one koja to nije:
  neprofitna organizacija koja je porezni obveznik PDV-a odbija zaračunani PDV kao svoj pretporez (dakle, potražuje taj iznos od Državnog proračuna ili za taj iznos umanjuje svoje uplate porezne obveze u Državni proračun), a neprofitna organizacija koja nije porezni obveznik, snosi zaračunati PDV jednako kao i obvezu za porez na promet nekretnina, kao sastavni dio izdatka za nabavu nekretnine.
  Pojednostavljeno, ako neprofitna organizacija nije porezni obveznik PDV za nju je načelno, promatrano samo sa poreznog aspekta, isplativije nabaviti staru ranije sagrađenu nekretninu ili kupiti nekretninu od prodavatelja koji nije porezni obveznik PDV-a (npr. od banke, od ustanove koja obavlja promete oslobođene PDV-a ili od građanina). Za neprofitnu organizaciju koja je porezni obveznik PDV-a i ima pravo na odbitak pretporeza, u poreznom je smislu racionalnije nabaviti novosagrađenu nekretninu. Dakako, to je samo jedan, porezni aspekt, koji ne mora isključivo opredjeljivati donošenje odluke.
  
  
• Koja su carinska oslobođenja propisana za djelatnost kulture i umjetničkog stvaralaštva?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Tri su skupine carinskih oslobođenja povezanih sa djelatnošću kulture i umjetničkog stvaralaštva:
  carinsko oslobođenje za robu koja se koristi za obnovu, restauriranje i održavanje zaštićenih spomenika kulture;
  carinsko oslobođenje za robu koja izravno služi obavljanju muzejske, arhivske, restauratorske, knjižnične, likovne, glazbeno-scenske i filmske djelatnosti, a koja se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj;
  carinsko oslobođenje za robu koju u obliku donacija primaju ustanove kulture i druge neprofitne pravne osobe u kulturi, te samostalni i drugi umjetnici za obavljanje njihove djelatnosti.
  Za svako od nabrojanih carinskih oslobođenja uvjet je prethodno pribavljanje mišljenja Ministarstva kulture, kojim se dokazuje namjena propisanog carinskog oslobođenja.
  Osim ovih oslobođenja, poseban povlašteni status propisan je pri uvozu knjiga i publikacija namijenjenih knjižnicama, a na temelju Sporazuma o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokola o provedbi ovog Sporazuma. Na knjige i publikacije obuhvaćene ovim Sporazumom, ne plaća se carina.
  
  
• Koja su porezna oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za neprofitne organizacije?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Plaćanja poreza na promet nekretnina oslobođene su:
  Republika Hrvatska, jedinice lokalne uprave i samouprave, te tijela državne i lokalne vlasti;
  javne ustanove;
  zaklade i fondacije;
  Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa;
  diplomatska i konzularna predstavništva pod uvjetom uzajamnosti i
  međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom propisano oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina.
  Zakonom je propisan širi krug poreznih oslobođenja, a istakli smo samo ona oslobođenja koja se odnose na neprofitne organizacije kao potencijalne stjecatelje nekretnina. Pri tome se propisana oslobođenja primjenjuju samo u slučaju kad su ove organizacije stjecatelji nekretnina. Kad organizacije za koje su propisana porezna oslobođenja prodaju ili na drugi način otuđuju nekretninu, tada je novi stjecatelj porezni obveznik poreza na promet nekretnina po tom prometu (osim ako je i novi stjecatelj po nekom osnovu oslobođen porezne obveze).
  
• Koje neprofitne organizacije su obveznici poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  

  
  Koje neprofitne organizacije su obveznici poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića?

  Porez na potrošnju je poseban oblik poreza na promet koji se plaća na potrošnju alkoholnih pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakija i ostala žestoka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. Obveznik poreza na potrošnju su pravne osobe koje pružaju ugostiteljske usluge, a stopu poreza propisuje grad ili općina na području koje se pružaju ugostiteljske usluge. U većini gradova i općina stopa poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića iznosi 3%.
  Neprofitna organizacija samo iznimno može biti obveznik poreza na potrošnju, u slučaju kad pruža ugostiteljske usluge vanjskim korisnicima. To će npr. biti u situaciji kad sportski klub ima ugostiteljski objekt otvorenog tipa u kojem pruža uslugu isporuke alkoholnih i bezalkoholnih pića.
  Prema propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, isporuka pića u objektima zatvorenog tipa u kojima se pružaju usluge isporuke hrane i pića samo svojim članovima ili zaposlenicima, ne smatra se obavljanjem ugostiteljske djelatnosti, te stoga ne podliježe plaćanju poreza na potrošnju. Na primjer, ako neprofitna organizacija ima svoj klub otvoren samo za članove ili čajnu kuhinju u kojoj se opskrbljuju samo zaposlenici, ne plaća se porez na potrošnju.
  
  

• Koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj oporezuju posebnim porezima, tzv. trošarinama?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Posebnim se porezima u Republici Hrvatskoj oporezuju proizvodi koji su prema ocjeni poreznih vlasti, posebno fiskalno izdašni za ubiranje javnih prihoda. Posebnim se porezima oporezuju nafta i naftni derivati, alkoholna pića, pivo, kava, bezalkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine, automobili, plovila i zrakoplovi, te luksuzni proizvodi (zlato i zlatni nakit, drago kamenje, odjeća od krzna, obuća od kože reptila i dr.).
  Porezni obveznici posebnih poreza su uvijek proizvođači ili uvoznici tih proizvoda.
  Iznos poreznog opterećenja je propisan posebnim zakonima i u pravilu je određen u apsolutnom iznosu na mjernu jedinicu proizvoda koji se oporezuje posebnim porezom (npr. po hektolitru piva, po kilogramu kave). Poseban porez na automobile, plovila i zrakoplove propisan je u zavisnosti od uvozne cijene automobila odnosno prema veličini plovila. Samo je poseban porez na luksuzne proizvode propisan u postotku od vrijednosti luksuznog proizvoda.
  
  
• Koju su specifičnu opremu mogu bez plaćanja carine uvoziti humanitarne organizacije?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Humanitarne organizacije i udruženja slijepih i gluhih odnosno nagluhih osoba, kao i udruženja osoba oboljelih od mišićnih i neuromišićnih bolesti, mogu bez plaćanja carine uvoziti specifičnu opremu, uređaje i instrumente, te rezervne dijelove i potrošni materijal za potrebe osoba oboljelih od nabrojanih bolesti.
  Uvoz ove specifične opreme, instrumenata, rezervnih dijelova i potrošnog materijala bez carine, dozvoljen je samo uz uvjet da se takvi predmeti ne proizvode u zemlji.
• Plaćaju li neprofitne organizacije godišnji porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Sve pravne osobe vlasnici registriranih putničkih automobila i motocikla, kao i vlasnici plovila, plaćaju porez na cestovna motorna vozila odnosno porez na plovila.
  Dakle, i neprofitne organizacije vlasnici osobnih automobila ili plovnih objekata, plaćaju godišnji iznos poreza koji razrezuje nadležno tijelo županije.
  Porez na automobile plaća se u godišnjem iznosu koji ovisi o snazi motora i o starosti automobila, prema skali u iznosu od najmanje 200 kn do najviše 1.500 kn godišnje. Na automobile starije od 10 godina, ne plaća se porez na cestovna motorna vozila. Zakonom su propisana i porezna oslobođenja za porez na cestovna motorna vozila, ali se ta oslobođenja ne odnose na neprofitne organizacije (oslobođenja za Hrvatsku vojsku, policiju, vatrogasne jedinice, taxi-službu i dr.).
  Porez na vlasništvo plovila plaća se u godišnjem iznosu prema skali u kojoj su plovni objekti razvrstani prema dužini i snazi, te ovisno o tome imaju li ili nemaju kabinu. Porez na plovila iznosi od najmanje 200 kn do najviše 4.000 kn godišnje.
  
  
• Plaćaju li neprofitne organizacije porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna organizacija bi, načelno, mogla biti obveznik poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. Riječ je o poreznom obliku koji plaćaju vlasnici ili zakupci obradivog poljoprivrednog zemljišta, ako ga ne obrađuju godinu dana. Ako je neprofitna organizacija vlasnik obradivog poljoprivrednog zemljišta, a zemljište duže od godinu dana nije privedeno svrsi, tada bi neprofitna organizacija bila obveznik poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, ukoliko je općina ili grad uvela taj porezni oblik.
  Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuje općina ili grad, ovisno o lokaciji, veličini, klasi, kulturi i drugim okolnostima bitnim za korištenje neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.
  
  
• Pod kojim se carinskim uvjetima mogu uvoziti dobra iz inozemstva za koje primatelj nema obvezu plaćanja prema inozemstvu ili ih plaća sredstvima inozemnih novčanih donacija?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Uvoz dobara koja su kao donacija dana humanitarnim organizacijama, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne i lokalne samouprave i uprave, oslobođen je carine. Ove organizacije pri uvoznom carinjenju odgovarajućom potvrdom nadležnog ministarstva dokazuju da se radi o donaciji, temeljem čega ostvaruju carinsko oslobođenje. Potvrdom nadležnog tijela dokazuje se da će se donacija koristiti za namjene za koje je propisano carinsko oslobođenje. Koje je državno tijelo nadležno za izdavanje potvrde, ovisi o djelatnosti organizacije koja prima donaciju iz inozemstva. Tako npr. u slučaju kad donaciju prima ustanova zdravstva potvrdu izdaje Ministarstvo zdravstva, za donaciju koju prima znanstvena ustanova potvrdu izdaje Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa, za donaciju koju prima vjerska organizacija potvrdu izdaje Ministarstvo financija i dr.
  Isto tako, ako nabrojane organizacije uvoze dobra koja plaćaju iz inozemne novčane pomoći, imaju pravo na carinsko oslobođenje pod istim uvjetima.
  
  
• Pod kojim uvjetima humanitarne organizacije mogu bez carine uvoziti robu za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Registrirane humanitarne organizacije mogu bez plaćanja carine uvoziti robu kojom se zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe, a radi besplatne podjele ugroženim osobama i žrtvama prirodnih i drugih katastrofa. Pod robom koja služi zadovoljavanju osnovnih životnih potreba smatraju se hrana, lijekovi, posteljina, odjeća, higijenske potrepštine i slično. Carinsko oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske proizvode i motorna vozila.
  Registrirane humanitarne organizacije mogu ostvariti carinsko oslobođenje samo uz uvjet da njihove knjigovodstvene evidencije i postupci omogućuju Carinskoj upravi provjeru poslovanja sa robom koja je uvezena radi besplatne podjele ugroženim osobama.
  
  
• Postoji li u hrvatskim carinskim propisima generalno carinsko oslobođenje za neprofitni sektor?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Ne. Neprofitne organizacije su obveznici plaćanja carinskih pristojbi prema propisanoj carinskoj tarifi za sav uvoz dobara u Hrvatsku, kao i svaki drugi uvoznik.
  Carinska su oslobođenja (čl. 187. Carinskog zakona) propisana za relativno uzak krug namjena i mogu se sa aspekta interesa neprofitnog sektora, kategorizirati u sljedeće skupine:
  carinska oslobođenja koja proizlaze iz međunarodnih ugovora (npr. za diplomatska i konzularna predstavništva, za međunarodne organizacije);
  carinska oslobođenja propisana za humanitarne organizacije, ali za točno određene artikle i
  carinska oslobođenja koja se odnose na djelatnost kulture i umjetničkog stvaralaštva.
  
  
• U kojim situacijama neprofitna organizacija plaća porez na nasljedstva i darove?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine u skladu sa posebnim propisom koji uređuje oporezivanje nekretnina, na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice), te na pokretne stvari kojima je pojedinačna vrijednost veća od 50.000 kn na dan utvrđivanja porezne obveze.
  Porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost. Na primjer, ako je na darovano vozilo darovatelj platio porez na dodanu vrijednost u trenutku isporuke vozila, daroprimatelj ne plaća porez na darove.
  Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju država, jedinice lokalne samouprave i uprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa.
  
  

Imovina udruge

• Kako udruga odgovara za obveze?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Za obveze prema trećima udruga odgovara čitavom svojom imovinom. Pritom, osnivači i članovi udruge ne odgovaraju za obveze udruge svojom vlastitom, privatnom imovinom.
  
  
• Može li se protiv udruge provesti stečajni postupak?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Može, i to u slučaju kada se potraživanja vjerovnika udruge ne mogu namiriti iz njezine imovine ili kada je djelovanje udruge zabranjeno odlukom suda. Stečajni se postupak provodi sukladno odredbama Stečajnog zakona.
  Ako udruga ima dovoljno imovine za namirenje vjerovnika, a odluku o prestanku postojanja udruge je donijelo nadležno tijelo udruge, provodi se postupak likvidacije sukladno odredbi članka 29. i 30. Zakona o udrugama.
• Može li statut udruge propisati da će se imovina udruge u slučaju prestanka udruge raspodijeliti među članovima?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Zakon o udrugama propisuje da će se u slučaju prestanka udruge imovina, nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka, predati pravnoj ili fizičkoj osobi određenoj statutom udruge. Dakle, statut može odrediti bilo koji način raspolaganja imovinom u slučaju prestanka udruge, pa i raspodjelu imovine među članovima udruge. Pritom, valja imati na umu da bi se raspodjela među članovima koja je očito zlonamjerna i uperena ka protupravnom stjecanju imovine, mogla pobijati primjenom drugih instrumenata pravnog sustava (npr. tužbom radi stjecanja bez osnove ili prijavom radi počinjenja kaznenog djela). Ograničenje u pogledu raspodjele imovine u slučaju prestanka udruge propisano je samo za dotacije iz državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. U slučaju prestanka udruge te se dotacije vraćaju proračunu iz kojih su dobivene. Kada je djelovanje udruge zabranjeno odlukom suda, sud će se u pravilu pridržavati načina raspolaganja imovinom koje je propisano statutom, ali može, ako za to postoje opravdani razlozi s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti da se imovina udruge preda određenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili slične ciljeve kao i udruga čiji je rad zabranjen.
• Tko preuzima imovinu ako statutom udruge nije propisano kome se predaje imovina nakon prestanka udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Ako statutom nije određeno tko će preuzeti imovinu u slučaju prestanka udruge, imovinu će steći jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
• Što sve može činiti imovinu udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Imovinu udruge mogu činiti novčana sredstva (koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem gospodarskih djelatnosti, dotacijama iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne [regionalne] samouprave te fondova, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom), pokretnine, nekretnine i imovinska prava.
  
  

Nadzor nad radom i poslovanjem udruge

• Tko može sudu podnijeti prijedlog za zabranu djelovanja udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Prijedlog za zabranu djelovanja udruge sudu može podnijeti samo županijski državnin odvjetnik. Međutim, postojanje razloga za zabranu djelovanja udruge županijskom državnom odvjetniku može prijaviti svatko, ili on to može utvrditi po službenoj dužnosti.
  
  
• Tko može zastupati udrugu u postupku pred sudom?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  U postupku pred sudom udrugu može zastupati osoba koja je u vrijeme podnošenja prijedloga za zabranu djelovanja udruge bila ovlaštena za zastupanje udruge. Ako je ta osoba nedostupna, sud će udruzi postaviti privremenog zastupnika.
• Tko provodi nadzor nad radom udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Članovi udruge nadziru rad udruge. Ako član udruge utvrdi nepravilnosti u provedbi statuta, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo. Ako se upozorenje ne razmotri na sjednici statutom određenog tijela udruge, odnosno skupštine u roku od 30 dana od dostavljenoga pisanog upozorenja i nepravilnosti ne otklone, član ima pravo podnijeti tužbu županijskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.
  Upravni nadzor nad provedbom Zakona o udrugama provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.
  Inspekcijski nadzor nad radom udruge obavlja ured državne uprave.
  
  
• U kojim slučajevima će se zabraniti djelovanje udruge?
   

   

  Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010
  
  Djelovanje udruge zabranit će se:
  ako udruga svojim djelovanjem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak, te neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
  ako je usmjereno na druge aktivnosti koje su zabranjene Ustavom ili zakonom,
  ako udruga obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrđenim statutom
  ako je to potrebno radi zaštite sloboda i prava drugih osoba,
  ako je to potrebno radi zaštite zdravlja i javnog morala.

Ostalo

• Koje druge novčane primitke može neprofitna organizacija neoporezivo isplaćivati fizičkim osobama?
   

   

  Utorak, 16 Veljača 2010
  Neprofitna organizacija može, kao i svaka druga pravna osoba, bez obračuna poreza na dohodak isplaćivati one primitke koji se prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju porezom na dohodak (čl. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak). To su sljedeći, u praksi najčešći primici:
  potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događanja, elementarnih nepogoda ili drugih izvanrednih događaja;
  socijalne potpore i potpore radi zbrinjavanja ratnih invalida, po posebnim propisima;
  naknade za bolovanje koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje;
  pomoć za nabavu liječenje u zemlji ili u inozemstvu, kupnju lijekova i nabavu ortopedskih pomagala,
  nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada do 1.600 kn mjesečno;
  stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju do iznosa 1.600 kn mjesečno;
  sportske stipendije do 1.600 kn mjesečno,
  naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjesečno,
  nagrade za ostvarena sportska ostvarenja do iznos 20.000 kn godišnje,
  naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, ako se isplaćuju na temelju sudske presude i ako su određene u jednokratnom iznosu, te
  primanja učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do visine 50.000 kn godišnje po učeniku odnosno studentu.
  
  
• Što je Europski socijalni fond?
   

   

  Petak, 10 Rujan 2010
  Europski socijalni fond (eng. European Social Fund) jedan je od strukturnih fondova Europske unije. Osnovan je 1957. godine kao alat za razvoj ljudskih potencijala i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada. Također se koristi za jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. uspostavljenje Uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena, održivi razvoj te ekonomske i socijalne kohezije. Predstavlja instrument za financiranje provedbe nacionalnih akcijskih planova za zapošljavanje. Hrvatskoj će ESF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.